Papa Franjo u Rumunjskoj

Papa Franjo u Rumunjskoj

Papa Franjo predvodio je na blagdan Pohoda Blažene Djevice Marije, 31. svibnja, euharistijsko slavlje u katedrali Sv. Josipa u Bukureštu.

Komentirajući u propovijedi evanđeoski odlomak iz misnih čitanja, istaknuo je tri dragocjena elementa koji se rađaju gledajući Mariju, prvu učenicu; primijetio je da Marija hoda, susreće i raduje se.

«Hod od Nazareta do Zaharijine i Elizabetine kuće prvo je Marijino putovanje koje se spominje u Svetom pismu. Prvo od mnogih. Ići će iz Galileje u Betlehem, bježat će u Egipat da spasi dijete od Heroda; svake će godine o Pashi ići u Jeruzalem i na kraju će svoga Sina slijediti do Golgote», rekao je Papa, javlja Vatican News, a prenosi ika.hr.

«Ta putovanja imaju zajedničko obilježje: nikada nisu bila laka i zahtijevala su hrabrost i strpljenje», ustvrdio je Sveti Otac u nazočnosti više od 26 000 vjernika, koliko ih se okupilo u katedrali i pred njom, te je s Marije pogled usmjerio na mnoge žene, majke i bake, koje u skrovitosti, uz žrtvu, samoodricanje i predanost, oblikuju sadašnjost i tkaju snove sutrašnjice.

«Gledajući Mariju i mnoga majčinska lica, stječe se i potiče iskustvo nade koja rađa i otvara budućnost», kazao je papa Franjo, uvjeravajući da ima prostora za nadu.

Komentirajući susret Marije i Elizabete, Papa je rekao da se tako susreću mladi i stari koji su jedni u drugima sposobni probuditi ono najbolje.

«To je čudo izazvano kulturom susreta, u kojoj nitko nije odbačen ili etiketiran, već je, naprotiv, svatko tražen i potreban kako bi se vidjelo Gospodinovo lice. Duh Sveti ohrabruje nas da iziđemo iz nas samih, iz naše zatvorenosti i izdvojenosti, kako bi nas naučio vidjeti više od vanjštine te nam dao priliku da o drugima govorimo dobro», rekao je Rimski biskup te dodao da bez radosti ostajemo paralizirani, robovi svoje žalosti.

«Kada živimo u nepovjerenju, zatvoreni u sebe, suprotstavljamo se vjeri jer, umjesto da se osjećamo kao djeca za koju Bog čini velike stvari, umanjujemo sve na mjeru naših problema i zaboravljamo da nismo siročad: imamo Oca među nama, moćnoga Spasitelja», ustvrdio je Sveti Otac i dodao: «Marija, malena i ponizna, počinje od Božje veličine te, bez obzira na svoje probleme, koji nisu bili mali, ostaje u radosti jer se u svemu pouzdaje u Gospodina. Podsjeća nas da Bog uvijek može učiniti čudo ako ostanemo otvoreni Njemu i našoj braći».

«Htio bih zahvaliti tim skromnim pobjednicima, tim svecima koji nam pokazuju put», kazao je papa Franjo te je na kraju prisutne potaknuo da se poput Marije ne boje biti nositelji blagoslova koji je Rumunjskoj potreban.

Također ih je potaknuo da budu promicatelji kulture susreta koja pobija ravnodušnost i podjelu, te omogućuje zemlji da snažno očituje Gospodinovo milosrđe.

Pravoslavne vjere je 87% Rumunja, 7% su katolici i to grkokatolici bizantskoga obreda u jedinstvu s Rimom od godine 1700., njih oko 738 000 vjernika i govore rumunjski jezik, a ostalo su katolici latinskoga obreda koji govore rumunjski, madžarski, njemački, poljski ili slovački jezik. Njihovi su odnosi dobri, održavaju zajednička plenarna zasjedanja biskupskih konferencija. Pored njih postoji i manja skupina armenskoga obreda. U doba progona u dijaspori je izrasla jaka rumunjska grkokatolička zajednica – u Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi. Za njihovu pastoralnu skrb papa Franjo 2018. imenovao je apostolskoga vizitatora Cristiana Dumitra Crisana.

KT

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar