• Paula Juričić Džankić iz Prozor-Rame doktorirala na Sveučilištu u Kolnu
  • Paula Juričić Džankić iz Prozor-Rame doktorirala na Sveučilištu u Kolnu
  • Paula Juričić Džankić iz Prozor-Rame doktorirala na Sveučilištu u Kolnu

Paula Juričić Džankić iz Prozor-Rame doktorirala na Sveučilištu u Kolnu

Rama je u utorak, 16.10.2018.g. dobila još jednu doktoricu znanosti.

Na Sveučilištu u Kolnu doktorski rad na temu „Farmakološke i dijetarne manipulacije TOR signalnog puta u svrhu produljenja životnog vijeka kod vinske mušice i miševa“ obranila je Paula Juričić Džankić iz Prozor-Rame te stekla titulu doktorice znanosti.

To je bio povod za kratak razgovor s ovom mladom ramskom znanstvenicom.

Paula je rođena 1990.godine u Prozoru, osnovnu školu završila je u Prozoru, gimnaziju u KŠC-u Sv. Josip u Sarajevu, prvostupnički i magistarski studij nutricionizma na PBF-u Sveučilišta u Zagrebu i doktorski studij na Max Planck Institutu za Biologiju Starenja I Sveučilištu u Kölnu u znanstvenom polju biologija, znanstvena grana genetika.

Tijekom doktorskog studija, Paula je istraživala kako različite komponente u prehrani utječu na starenje, životni vijek, te rizik od obolijevanja od bolesti koje su povezane sa starenjem, kao što su dijabetes, problemi lokomotornog sustava i tumori.

Pronašli smo da smanjena količina proteina u prehrani produljuje životni vijek, povoljno djeluje na zdravlje i smanjuje pojavu svih gore navedenih oboljenja vezanih uz starenje.

Uz to smo istraživali kako pojedine amino kiseline, koje su gradivne komponente proteina, utječu na zdravlje.

Osim nutrijenata, Paula je istraživala i kako pojedini lijekovi mogu produljiti životni vijek

– Jedan dobar primjer je lijek rapamicin, koji se trenutno koristi u liječenju odredjenih oblika raka te prilikom transplantacije organa. Taj lijek je već dugo poznat po tome sto produljuje životni vijek mnogih modelnih organizama, a to su organizmi koje koristimo u laboratorijima da bismo saznali osnove funkcioniranja odredjenih procesa u tijelu ili na primjer, način djelovanja nekog lijeka. Rapamicin, takodjer, povecava kognitivnu funkciju, poboljšava imunitet, smanjuje pojavu tumora i na još mnoge načine pozitivno djeluje na zdravlje.

Unatoč brojnim pozitivnim utjecajima, rapamicin može imat i neželjene posljedice, kao i većina lijekova. Stoga smo istraživali na koji način možemo smanjiti neželjene posljedice i povećati pozitivne utjecaje rapamicina.

Pronašli smo da već i kratkotrajni tretman rapamicinom može izazvati sve pozitivne učinke, kao i dugotrajni tretman, a skraćenje tretmana je jedan od načina smanjenja neželjenih posljedica lijeka. Daljnja istraživanja na ljudima, takozvana klinička istraživanja, su pokazala da kratkotrajni tretman rapamicinom poboljšava imunosni sustav kod starijih ljudi, sto je jako uzbudljivo otkriće, jer sugerira da bi mnogi od pozitivnih utjecaja ovoga lijeka koji su opisani kod modelnih organizama, mogli važiti i za ljude.

Što je svrha ovakvih istraživanja?

– U konačnici, svrha ovakvih istraživanja nije nužno produljenje života kod ljudi samo po sebi, nego smanjenje pojavnosti bolesti vezanih uz starenje te produljenje dijela života u kojem smo funkcionalni i zdravi.

Zanimalo nas je gdje će rezultati istraživanja, odnosno doktorska disertacija, biti objavljeni

U ovom trenutku smo u fazi objavljivanja rezultata istraživanja koji će biti objavljeni u poznatim znanstvenim časopisima koji koriste ‘peer review’ proces, odnosno podvrgavanje rezultata rada procjeni drugih stručnjaka u istom području.

Na pitanje zašto je odabrala znanost i zašto baš spomenutu oblast, Paula kaže:

– Znanost sam odabrala jer sam tijekom studija shvatila da su mi predmeti kao što su biokemija i molekularna biologija najzanimljiviji. Pomisao da bih svoje vrijeme mogla posvetiti učenju i istraživanju nečeg dosada nepoznatog mi se činila jako privlačnom.

U Njemačku je Paula  došla prvi put kao student na ljetnu praksu tijekom preddiplomskog studija za koju je dobila IAESTE (InternationalAssociation for the Exchange ofStudents for TechnicalExperience) stipendiju. Nakon toga  se prijavila za Erasmus stipendiju, koju je dobila za magistarski rad na Max Planck Institutu na kojem je kasnije nastavila doktorski rad, gdje joj je ponuđena stipendija Instituta Max Planck 

– Uvjeti studiranja u Njemačkoj su jako dobri u usporedbi s ostatkom svijeta, ističe Paula. Mnoga od njemačkih sveučilišta rangiraju relativno visoko na svjetskim listama najboljih sveučilišta, a za razliku od najboljih američkih ili britanskih sveučilišta, studij u Njemačkoj nije previše skup. Cijena jednog semestra se najčešće kreće od 200-300 eura, ovisno o vrsti studija i sveučilištu, što nije daleko od cijena studija u Hrvatskoj. Dosta je internacionalnih studenata i program studija je često već na razini magisterija na engleskom jeziku.

Željeli smo doznati koje su prednosti studiranja i znanstvenog rada u Njemačkoj u odnosu na Hrvatsku

– Bolje u Njemačkoj je to što i tijekom studija studenti imaju dosta prilika za praktični rad, i dolaze na radna mjesta ili na doktorat s puno vise praktičnog iskustva. U Hrvatskoj postoji manji broj instituta, laboratorija u industriji i na sveučilištima, ulaganje u znanost je puno niže u usporedbi s razvijenijim zemljama svijeta, tako da su studenti većinom fokusirani na polaganje ispita i gotovo svo praktično iskustvo je ono koje dobiju na vježbama na fakultetima. Teorijsko znanje koje se steče na našim fakultetima je, unatoč manjku praktičnog iskustva, na dobroj razini.

U budućnosti Paula planira odraditi postdoktorski trening, najvjerojatnije u Europi, koji je potreban za kasniji neovisni znanstveni rad. Razmišlja i o povratku u Hrvatsku, ali za sada će to ostati samo želja

– Naravno da bih to voljela, kad bi prilike u Hrvatskoj ili u BiH bile bar približne onima vani. U ovoj fazi života i karijere ne planiram povratak, ali nije isključeno da bih se vratila u nekoj kasnijoj fazi.

Poruka mladima koji razmišljaju o odlasku, a kojih je svaki dan sve više

 – Svima koji se pitaju „ostati ili otići“, posebno mladima, rekla bih da svatko treba odlučiti za sebe. Vani su uvjeti rada često bolji i izbor je veći, ali puno je i toga sto se može napraviti kod nas. Bilo bi odlično kad bi se ljudi koji su studirali ili stekli radno iskustvo vani vraćali u BiH i Hrvatsku donoseći to znanje koje su stekli, ali trenutno se ne radi previše na državnoj razini na zadržavanju i privlačenju radne snage.

Bez obzira na sve to, važno je usuditi se ići za onim sto želiš. Konstantnim trudom, rezultati neće izostati.

I na kraju želim izreći veliko hvala mojoj obitelji i prijateljima na podršci tijekom cijelog studija.

Pauli upućujemo iskrene čestitke i želimo joj uspješnu znanstvenu karijeru!

 

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar