Povijest Rame: Matični upisi fra Martina Gabrića u Rami od 1728. do 1730. godine

U arhivu Franjevačkog samostana u Fojnici su sačuvana tri lista, koja presavijena čine dvolisnice, dimenzija (raširene dvolisnice) gotovo identičnih suvremenom formatu papira A4 (21,0 x 29,7 cm). Cijeli list je 2 mm dulji od formata A4.

Piše: Anto Ivić

Takvi ukoričeni presavijeni listovi, tj. dvolisnice, činile su knjige, kakve su korištene kao matične knjige u pojedinim župama sredinom 18. stoljeća. Na ovim listovima se vide perforacije kao tragovi uvezivanja. Sadržaj i način pisanja na drugom i trećem listu ukazuju da su bili dio matične knjige, i to župe Lašva, a popunjavani su 1735. godine. Način bilježenja na prvom listu ukazuje da je bio iskinut iz knjige prije upotrebe. Na njemu su upisi pojedinih krštenja i vjenčanja u župi Rama od 1728. do 1730. godine. Podjelu sakramenata je vršio fra Martin Gabrić.

Okolnosti pastorizacije nalagale su svećenicima da na službi po župama, podjele sakramenata bilježe po povratku s terena u župnu kuću ili privremenu nastambu u kojoj su boravili. Fra Pavao Dragićević kao župnik u Ivanjskoj, koncem srpnja 1730. piše: „Dobri čitatelju, vjerujem čvrsto da znaš da sam ovo propustio upisati onog dana kao što sam i htio, zbog kojekakvih poteškoća, koje nam se prečesto pojavljuju u turskim krajevima“.[1]

Tri godine poslije u istoj matici je zapisano da je: „pomoćnik (kapelan) odnosno komisionar, časni otac Ivan Kmetović, iz svoje posebne knjižice – u koju bilježi one koji su prošle 1733. godine ponovno rođeni po Svetome Krštenju, po običaju prepisao krštene što slijede dolje.[2] Kasnije, 1748. godine, skopaljski župnik fra Ivan Kljunović, prije nego će evidentirati podjelu sakramenata u matici krštenih zapisao: „Ne budući vaki imao pria u ovi tevter[3] već u kartu[4] tako i mećem“ Iza navedene rečenice slijedi 13 upisa s, kako sam fra Ivan kaže, „karte“ u matičnu knjigu, s ranijim datumima od redoslijeda upisa.[5]

Na takvu „kartu“, zapravo list, dvaput presavijen, u različitim smjerovima pisanja na četvrtinama polovinama stranice, na ukupno osam četvrtina stranica, zapisano je 28 vjenčanja i 16 krštenja. Autor je, kako je sam zabilježio, fra Martin Gabrić. Sudeći po tomu da upisi nisu poredani kronološki, ovo navodi na zaključak da je riječ o kasnijem prijepisu s ceduljica. Vjerojatno je s ovog lista sadržaj naknadno kronološki prepisan u župnu matičnu knjigu. Međutim, ovo ostaje otvoreno pitanje.

Poslije dosad sačuvane matične knjige krštenih župe Jajce od 1719, fra Martinove bilješke spadaju u najstarije sačuvane upise na području Fojničkog samostanskog distrikta, a posebno su dragocjene u nedostatku starih ramskih matica.

 Slika 8: Dio lista s upisima fra Martina Gabrića

Fra Martin Gabrić i područje pastorizacije

Fra Martin je bio jedan od više franjevaca iz 18. stoljeća, priimenka Gabrić.[6] Po prezimenu bi se zaključilo da je iz travničkog kraja. Robert Jolić navodi da je podrijetlom iz Dobretića, te da je bio u rodu s biskupom fra Markom Dobretićem. Ne znamo kad je rođen. Umro je 18. ožujka 1745. u Duvnu, vjerojatno u Gornjoj Bukovici. Bio je duvanjski župnik barem od 1741. kada ga u izvješću s vizitacije spominje biskup Dragićević.[7]

Kao kapelana u župi Lašva 1732. godine, u doba kuge, spominje ga Lašvaninov ljetopis.[8] Sačuvani dijelovi matica krštenih župe Lašva iz 1733.-1734. i bilješke matičnih upisa iz 1735. potvrđuju da je u toj župi bio u službi navedenih godina.[9] U Lašvu je došao vjerojatno odmah nakon službe u župi Rama.

Ne treba zaboraviti da su skopaljsko područje po smirivanju ratnih neprilika pastorizirali franjevci iz Rame. Upisi fra Martina Gabrića od 1728. do 1730. pokazuju da su franjevci iz Rame pohodili i Kupres, koji je kasnije, do formiranja samostalne kapelanije, bio dio skopaljske župe, što potvrđuju izvješća biskupa Delivića iz 1737. i Dragićevića iz 1741. godine.

Izvori: 

[1] MK IV 1729-1751, 1730: br 136. Hoc die esse, benevole lector, certo credo, nes erravi inscribendo, sed tunc, ob impedimenta aliqua, quae seppius in partibus turcicis, nobis occurrunt, adnotare ut volui.

[2] MK IV 1729-1751, 1733: br 440. Transumptio illorum qui Sacro Baptismate renati sunt Anno praeterito 1733 p/er/ nostrum coadiutorem, sive commissionarium Patrem R/everendum/ Joannem Kmetovich ex suo libello particulari in quo signat Baptizatos ut infra.

[3] tur. tefter, defter, knjiga, popis. Fra Ivan je mislio konkretno na matičnu knjigu.

[4] Radi se o papiru, kartonu na kojem je bilježio dijeljenje sakramenata.

[5] MK SKOPJE 1745.-1766.: 1748, poslije 19.8.

[6] Fra Ivan Gabrić I. (u. 1706.), fra Grgo Gabrić (u. 1707.), fra Petar Gabrić (u. 1729.), fra Ivan Gabrić II. (u. 1762.), fra Filip Gabrić (u. 1775.), fra Ivo Gabrić III. (u. 1777.), fra Stjepan Gabrić (u. 1784.), fra Filip Gabrić (u. 1810.).

[7] Robert JOLIĆ, Leksikon hercegovačkih franjevaca, Mostar 2011., 143.

[8] Nikola LAŠVANIN, Ljetopis, Sarajevo, Zagreb, 2003., 206.

[9] Arhiv Franjevačkog samostana u Fojnici; Miroslav DŽAJA, Kratki osvrt na isječak matice krštenih župe lašvanske, Dobri pastir, Sarajevo 1956, 293.-302.