fbpx

Predstavljena knjiga Rama 1942

U Domu kulture u Prozoru predstavljena je 28. veljače 2014. knjiga Rama 1942. koja se nedavno pojavila u nakladi Franjevačkog samostana Rama-Šćit. O knjizi i njezinoj važnosti za Ramu i ramski puk govorili su fra Stjepan Lovrić, dr. Ivan Markešić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu i fra Miro Jelečević, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Knjiga Rama 1942 ima dva dijela: U prvom dijelu objavljeni su tekstovi Ive Goldsteina Rama 1942 – tragedija jednog mikrokozmosa, fra Stjepana Lovrića Četnički zločin u Rami 1942, Ante Jeličića Četnici u Rami 1942 – iskazi svjedoka, Nerzuka Ćurka Sjećanje za odgovornu budućnost i Ive Banca Rama 1942. U drugom dijelu objavljen je popis ubijenih i nestalih Hrvata i Muslimana/Bošnjaka iz Rame 1942-1947. i Fotodokumentacija 1942-1946. 
 
Riječi pozdrava, dobrodošlice i zahvale na početku je uputio ramski gvardijana fra Tomislav Brković koji je naglasio da knjiga registrira „stradanje Rame u Drugom svjetskom ratu i poraću, posebno 1942. godine. Ramom su te godine prošli i partizani i ustaše i domobrani i četnici i Talijani i na razne načine ostavili svoj biljeg".

Fra Stjepan Lovrić je govorio o važnosti ove knjige za Ramu i ramski kraj. Knjigu je nazvao ramskim nekrologijem objašnjavajući to sljedećim riječima: „U fratarskim samostanima postoji jedna knjiga koja se zove nekrologij. To je popis pokojnih fratara, svjedoka naše prošlosti, po datumima njihove smrti. Svake večeri čitaju se imena fratara koji su preminuli na sutrašnji dan. Knjiga koju večeras predstavljamo nekrologij je našega kraja i stoga bi je trebala imati svaka ramska kuća. Zato knjigu Rama 1942. preporučam, nadajući se da će biti cijenjena i rado čitana, zaključio je fra Stjepan.
Dr. Ivan Markešić govorio je o sadržaju knjige osvrćući se na sve tekstove objavljene u knjizi. Dr. Markešić je izrazio radost da može govoriti o knjizi koja bi „svima onima koji trenutno žive na području općine Prozor-Rama, svejedno kojega vjerozakona oni bili – katolici ili muslimani, kao i svima onima koji su odavde iselili – svejedno: svojom ili voljom drugih, odnosno: milom ili silom – koja svima nama znači ili bi trebala značiti više negoli tristo stranica ukoričenoga papira na koji će se skupljati prašina". Istaknuo je kako knjiga nikoga neće ostavljati na miru, nego će neprestano poticati na razmišljanje o zlu koje jedino čovjek može učiniti čovjeku. Prikaz knjige završio je riječima prof. Ive Banca s kraja njegova članka: „Ljudska moć i znanje ne mogu oživotvoriti fra Julijana i fra Viktora, ne mogu vratiti sve nebrojene Barabane, Bećiroviće, Ćavare i Dautbegoviće, Faletare i Juriće, Markešiće i Osmiće, ne mogu nadoknaditi sve one godine zatvora poslije 1945, sve nepravde uzrokovane gradnjom hidroelektričnog sustava 1950-ih godina, sve učinke neljudskih ideologija. No mi vjerujemo da posijane sramote uskrsavaju u slavi, da se sije u slabosti, a uskrsava u snazi. Zato poslije svega ne ostaje tišina, nego nada. Zapravo, najviše se moramo čuvati osvete. Lako se osvetiti. Lako je gajiti mržnju. Teže, neuporedivo je teže, pomoliti se za duše ubojica, za duše neprijatelja!"

Fra Miro Jelečević govoreći o žrtvi i stradanju istakao je kako iskustvo zapanjujućeg stradanja, zastrašujućeg nasilja i ubijanja u nama najprije stvara nelagodu i ostavlja bez riječi. Istodobno nameće pitanja: Može li tragedija i iskustvo konkretnog i ubojitog zla biti tlo i sjemenka drukčijeg, humanijeg i pravednijeg svijeta? Smije li sjećanje na strahovitu patnju i stradanje također rasti prema opomeni i učenju, prema obavezi da se na vlastitom putu ne ponavlja zlo, prema zavjetu osjetljivosti na patnju drugoga? Bez jeftinih rješenja, a s dobrom ljudskošću, s vjerom punom pitanja i smislom koji obvezuje: znamo da može i smije. Ubijeni u ramskom kraju 1942. na to pozivaju.

Podloga za knjigu Rama 1942. su izlaganja na znanstvenom skupu Sjećanje za odgovornu budućnost, kojeg su organizirali ramksi fratri u povodu 70. obljetnice četničkog pokolja u Rami a održan je 13. listopada 2012. u Domu kulture u Prozoru. Izlaganja s toga skupa objavljena su, uz popis ubijenih i stradalih, u ovoj knjizi koju bi trebao imati „svatko tko sebe smatra stanovnikom ove općine – čak i u devetome koljenu", kako reče dr. Markešić.

Predstavljanje knjige vodilaje Blaženka Matešić a ljepoti samog događaja pridonijela je svojom pjesmom vokalna skupina Arabelle pod ravnanjem prof. Sonje Jozić. 

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar