Rama – iskonska povezanost s Vranicom

Rama – iskonska povezanost s Vranicom

Piše: prof. Miro Pavličević

Sjeveroistočni dio Rame (i šire okolice), u geološkom pogledu, dijelom pripada Centralno-bosanskom paleozoiku (ili planinama skupine Vranice) koji dijelom obuhvaća tektonsku jedinicu Vranicu (sinklinale Vitreuša i Dobruška planina pripadaju općinama Gornji Vakuf–Uskoplje i Konjic) i dijelom strukturnu jedinicu Inač-Tetrebina-Bukvu odnosno od Menjika na zapadu, sjevernije od naselja Hera, Kuta, Šćipa pa sve do Dobrog polja na sjeveroistoku, uzvišenja Tetrebine (1606 m) na istoku te od navedenih toponima, na jug, do rječice Sovčice, uzvišenja Lisine (1212 m) i Ramske tektonske kotline.

Sl.1. Dio našeg puta po skupini Vranici (strelica – Dobro polje) – općina Prozor-Rama

Sl.2. Dio našeg puta po skupini Vranici (strelice – planina Vitreuša) – općine Gornji Vakuf-Uskoplje i Konjic

Sl.3. Crveni šejl i crveni brečasti pješčenjaci između naselja Hera i Kuta; starosti 259,8 – 251,9 mil. god.

Sl.4. Tinjčevo-kvarcni škriljevci (metamorfne stijene) između naselja Kuta i Šćipa – jugozapadne padine uzvišenja Krstaca (1318 m); starosti 443,8 -358,9 mil. god.

Sl.5. Tinjčevo-kvarcno-grafitni škriljevci (metamorfne stijene) – jugozapadne padine uzvišenja Krstaca; starosti 443,8 – 358,9 mil. god.

Sl.6. Korito rječice Blazinke (donji tok) jugoistočno od naselja Šćipa – iz srednjeg toka, erozijom, donesene metamorfne i sedimentne stijene (breče, konglomerati…)

Sl.7. Iskristalizirani, djelomično proziran, kvarc (poludragi kamen) – u blizini korita rječice Blazinke

Sl.8. Pogled na dio kanjona Volijak i Klečku stinu (i JZ) – strelica, iz okolice naselja Pajići

Sl.9. Rijetko zastupljene metamorfne stijene, filiti, valovite (skupljene) teksture – uz uzvišenje Križ, a sjeverno od naselja Gornje Vratne Gore (i Rajića); starosti 298,9 – 251,9 mil. god.

Sl.10. Izvorište potočića Javora između Lijepog dola i uzvišenja Tetrebine

Sl.11. Blazine (strelica – jugozapad)

Sl.12. Rječica Blazinka – u gornjem toku (jugoistočna padina uzvišenja Kućevca)

Sl.13. Crvene breče u koritu rječice Blazinke; starosti 259,8 – 251,9 mil. god.

Sl.14. Pogled iz Dobrog polja (1450 m) prema uzvišenju Vitreuši (strelica – glavica Gradac – 1799 m i istok-sjeveroistok)

Sl.15. Potok Rika na izlasku iz Dobrog polja (strelica – sjeverozapad)

Sl.16. Kvarckeratofiri (kiseli magmatiti) uz korito rječice Rike; starosti oko 300 mil. god.

Sl.17. Pogled iz Košara (oko 1300 m n.v.)

Sl.18. Potočić teče iz naselja Valice i ulijeva se u rječicu Desnu, a Desna u rijeku Vrbas – istočno od naselja Voljevca (predio Pode) – Gornji Vakuf-Uskoplje

Sl.19. Metamorfne stijene, argilošist (glineni škriljevac), uz korito rječice Desne (može se koristiti umjesto crijepa)

Sl.20. Dio planine Vitreuše (Gornji Vakuf-Uskoplje – Konjic) s izvorom vode i jezercem (strelice – izvorište rječice Desne)

Sl.21. Vitreuša (1919 m), Šćit (1949 m) (Gornji Vakuf-Uskoplje – Fojnica), Zec planina – Dernečište (1818 m) i Matorac (1937 m); strelica sjeveroistok i izvorište rijeke Vrbas

Sl.22. Na vrhu Vitreuše (1919 m) (Gornji Vakuf-Uskoplje)

Sl.23. Rioliti (kisele efuzivne magmatske stijene ekvivalentne intruzivu granitu) izgrađuju sami vrh Vitreuše; starosti oko 300 mil. god.

Sl.24. Masivni vapnenci (dijelom i slabo prekristalizirani – mramorizirani) sjeveroistočno od vrha Vitreuše (u dodiru s riolitima); starosti 419,2 – 382,7 mil. god. (Gornji Vakuf-Uskoplje – Konjic)