Različiti uskrsni običaji

Bijeljenje ili vapnjenje kuće je običaj vezan uz veliki tjedan. Kuća se čisti i obnavlja, u skladu s dušom. To je priprema za najveći blagdan vjere. Jelovnik je za ovaj blagdan također drukčiji u različitim dijelovima Hrvatske. Na Veliki petak podrazumijeva se strogi post. Jedu se nemasna jela.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske to su najčešće grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom. Također se jede i riba. U kontinentalnom dijelu šara i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora. Strogi post znači da se jedan put na dan jede do sita, a druga dva obroka su simbolična.

Na Veliku subotu, odnosno dan prije Uskrsa, jede se isto kao i u petak, samo obilnije. Priprema se košara s hranom koja se nosi u crkvu na blagoslov. Košara najčešće sadrži šunku i vratinu, kobasice, kuhana jaja, hren i mladi luk. U Slavoniji se doda još i boca rakije.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske košara sadržava bijeli kruh, u Dalmaciji sirnicu, a u Primorju pincu. To su obredna peciva. U cijeloj Hrvatskoj peče se kruh u obliku pletenice u koju se može uplesti jaje.Na Uskrs se nosi hrana na blagoslov u crkvu. Blagoslovljena hrana je prvo jelo koje svi moraju blagovati.

U nekim krajevima domaćica mora brzo doći kući da okopa kukuruz kako bi brže rodio. Stolnjak s kojim je pokrivena košara baci se na voćku da bi plod bio jači i zdraviji, a ljuska od posvećenog jaja baci se u brazdu od kopanja da bi bolje rodilo.

Uskršnji ručak je obilan. U sjevernoj Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od Karlovca janjetina. Na moru jede se najbolja bijela riba, zubatac ili san pijer. Prilog je uvijek obilan, a jede se još i mladi luk i hren.

U gotovo svakoj kući, bili članovi obitelji vjernici ili tek drže do običaja naći će se košara ispunjena pisanicama. Svatko prema svojem znanju ukrasit će jaje najljepše što može. Nekada su pisanice imale mnogo veću važnost nego danas. Darivali su ih momci svojim djevojkama, a u Međimurju i Podravini postojao je običaj matkanja ili sestrenja.

To bi značilo da bi djevojka svojoj najboljoj prijateljici poklonila oslikano jaje, a njih dvije i čitave njihove obitelji bi na taj način izgradile vezu jednaku krvnom srodstvu ili kumstvu. Vjerovalo se također da lijepa jaja odbijaju zle sile.

Pisanice se rade na Veliki petak. Višebojna pisanica boji se voskom pomoću kisica, a to je pčelinji vosak. Motivi na pisanicama su različiti, a svaki kraj također ima svoje specifične motive.

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, uskrsni krjesovi ili vuzmenke pale se ispred crkve klesanjem dvaju kamenova. Nakon paljenja i blagoslova, vjernici pale vlastiti komad drveta koji nose kući. Tim donošenjem vatre u domove označavala bi se prisutnost Boga.

U drugim dijelovima Hrvatske običaj je umivanje na Veliku subotu vodom u koju se doda svježe ubrano cvijeće i bilje. Na Veliku subotu ili sam Uskrs odlazi se na svečano bdijenje, na jutarnju misu.

U Vrbovečkom kraju, na Uskrs u zoru pali se vatra i oko nje se okupi mnoštvo, te se pleše i pjeva. Kad vatra izgori, na žaru se ispeku jaja i šunka. Donesu se kolači i ostala jela kako bi vesela družina objedovala. Nakon toga, ide se na misu.

Na otočiću Lopudu pokraj Dubrovnika, na Veliku subotu, u 11 sati, nakon što zvoni glorija smatra se da je Isus uskrsnuo. Običaj je umivanje u laticama. Na uskršnje jutro ide se na misu, a poslije toga jede se obilan doručak. Jaja, šunka, luk, pinca krase stol. Za ručak se jede pečena janjetina s krumpirom, torta i pince.

U Bosni se na Veliki četvrtak kuha čušpajz od srijemoža. To je divlja biljka koja ima miris po češnjaku. Na Veliki petak ne radi se ništa oko zemlje, jer je to dan Isusove muke. Jede se pečena riba i krumpir salata. U zagorskim krajevima pisanice se ukrašavaju voskom.

Najprije se ofarbaju u jednu boju, a zatim se po njima crta topljenim voskom. Od kolača se jedu orahnjače i makovnjače, a ne jedu se sitni kolači. Na sam Uskrs nije običaj posjećivati rodbinu, ali se na uskršnji ponedjeljak obilaze prijatelji, susjedi i rodbina, nose se kolači i pisanice.

U župi u Vela luci ponosno održavaju tradiciju 40-satnog klanjanja. Muškarci, svečano odjeveni izmjenjuju se svakih sat vremena u klanjanju, molitvi i razgovoru s Isusom. Istovremeno moli četvero ljudi, a ukupno ih se izmijeni 160. Bdijenje počne točno u podne na Cvjetnicu, a završi se u Veliku srijedu u 10 sati velikom procesijom oko crkve.

U Srijemu zeko nosi poklone dobroj djeci. Djeca na Veliku subotu moraju napraviti gnijezdo od svježe trave koja se bere na ‘lovki’, to je posebno mjesto u šumi gdje se skupljaju lovci. Gnijezdo se stavi kraj vrata, a u njega zeko donese poklone.

NEOBIČNI USKRSNI OBIČAJI U SVIJETU

Kao i svaki blagdan, tako se i Uskrs diljem svijeta slavi na posve različite načine, no većini je naroda zajedničko ukrašavanje pisanica. Bojenje jaja za Uskrs običaj je za koji se rijetko pitamo odakle potječe i zašto ga činimo, no naposljetku, to nije ni važno. Koliko se tradicije razlikuju od zemlje do zemlje, vidi se i po različitim uskrsnim običajima u svijetu.

Belgija ima slične tradicije kao Amerika, ali se češće govori da uskrsna jaja donose zvona iz Rima. Naime, priča govori da zvona sa svake crkve na ”tihu subotu” (stille Zaterdag) ne zvone jer su otišla u Rim. U istočnom dijelu Nizozemske u sumrak se pale uskrsne vatre. U okolici Magdenburga dječacima se simbolički ”isprašio tur” da bi se iz njih istjeralo loše ponašanje.

Taj je običaj bio čest i u Škotskoj gdje postoji izreka ”istučen kao na Uskrs”, koja znači da je za neki prijestup dobivena preblaga kazna. Sličan običaj postoji i u Češkoj gdje se od vrbinog granja na posebni način isprepletu POMLAZKE (kao korbači) kojima na Uskrsni ponedjeljak momci simbolički ‘šibaju’ djevojke. Svakome tko je dobio pomlazkom, to donosi mladost, zdravlje i plodnost. Nekada su seljaci pomlazkama šibali svoju stoku i sve ukućane.

Norvežani također njeguju zanimljivu tradicija. Budući da vjeruju da će se na Uskrs riješiti ubojstva, na televizijskim su programima detektivski filmovi, časopisi objavljuju kriminalističke priče, a čak i kartoni mlijeka imaju priče o neriješenim ubojstvima. Druga je tradicija igranje Yahtzee igara. Norvežani i Danci na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotanog u bijelo platno da bi ga pojeli u ponoć. Sam običaj bio je čest i u vikinško doba kad su Vikinzi nosili sa sobom zimzelene bobice koje su simbolizirale život.

U Finskoj i Švedskoj tradicija je bojenje jaja. Malena djeca odjevena u vještičje kostime skupljaju slatkiše od vrata do vrata u zamjenu za ukrašene cice-mace. Taj je običaj rezultat miješanja ortodoksne tradicije blagoslivljanja kuća s grančicama cice-mace te skandinavske vještičje tradicije. U Laponiji, pokrajini Djeda Mraza, uz pjesmu i ples stanovnici se igraju sa snijegom, prave se snjegovići te se slavi Isusovo uskrsnuće i buđenje prirode.

Španjolska možda ima najspektakularniju proslavu. Naime, splavi koje plutaju s ukrašenim figurama predstavljaju likove iz biblijske priče o Kristovu uskrsnuću, a slavi se uz povorke i gozbe. U Bugarskoj i Rumunjskoj na Veliku subotu stavljaju se brašno, sol, kvasac i pisanice na prozore, a od tih se sastojaka na Uskrsni ponedjeljak zamijesi kruh. Potom se kruh blaguje da bi godina bila plodna.

Na Lampedusi, talijanskom otočiću, na Uskrs se zaboravljaju sve svađe i nesporazumi. Na Veliku subotu Sicilijanci kući nose cvijet pasjeg zuba koji tog dana ima magične moći te donosi veselje i ispunjavanje želja. Sličan je običaj razvijen i u Poljskoj gdje se Uskrs naziva Wielkanoc (velika noć) što upućuje na vjerovanje i održavanje obreda u uskrsnoj noći.

U Brazilu se pokrajini Minas na Veliku subotu džepovi pune komadićima kvarca koji se na Uskrs ostavljaju kod kuće. U Polineziji se na Veliku subotu krste školjke za koje se vjeruje da su povezane s morskim duhovima. Nakon obreda, vraćaju ih u more gdje uskrisuju novi život.

U Meksiku se na ulice postavljaju papirnati likovi Jude Iškariotskog unutar kojih je nepripremljen vatromet. U Sjevernoj Americi Uskrs je dijelom sekulariziran, odvojen od sakralnog. Najpoznatiji je običaj lov na pisanice – roditelji ili rodbina sakriju pisanice u kući ili dvorištu/vrtu, a potom ih djeca traže.

Naime, djeca vjeruju da ih je preko noći sakrio uskrsni zec zajedno s drugim slasticama ili darovima u uskrsnoj košari. Brojne obitelji odlaze na jutarnju nedjeljnu uskrsnu misu, a održavaju se i parade. Jedna od najpoznatijih organizira se u Atlantic Cityju.

Na livadi washingtonske Bijele kuće svake se godine održava najveća ceremonija kotrljanja jaja prilikom koje se predsjednička obitelj uz zvukove limene glazbe druži s djecom građana.