Strateški planovi Vlade HNŽ, ima li tu nešto što bi bilo značajno za Ramu?

Uspješnoj implementaciji Strategije razvoja Hercegovačko-neretvanske županije doprinijet će i implementacija pet strateških projekata kao intervencije od najvećeg značaja za ostvarenje strateških ciljeva, navedeno je u dokumentu o strategiji razvoja ovog kantona koja će se naći pred zastupnicima u županijskog skupštini.

Strateški projekti, navodi Vlada, ”imaju višestruki efekt na razvoj” te da ”trebaju doprinijeti pozitivnom utjecaju na poboljšanje kvaliteta života građana te da omogućiti održivi rast i razvoj”. – piše Bljesak.info

Vlada i krov

Kao prvi strateški projekt naveden je onaj ”Vlada pod jednim krovom”. Naime, županijski organi uprave ne nalaze se u jednom prostoru, nego su ministarstva, uprave i drugi organi uprave smješteni u različitim poslovnom prostorima koji su u vlasništvu Vlade HNŽ ili se iznajmljuju.

”Pored troškova za iznajmljivanje prostora, negativni aspekti ovakve prostorno-smještajne rascjepkanosti kantonalnih organa uprave doprinosi i lošijoj efikasnosti rada i povezanosti organa uprave, što ima utjecaj i na efikasnost pružanja usluga za građane, gospodarstvenike i druge korisnike organa uprave HNŽ”, navodi Vlada koja je, prema sudskoj presudi, dužna Gradu Mostaru 12 milijuna KM najamnine za prostore u Đačkom domu.

U dokumentu se navodi kako je Vlada 2018. godine izvršila kupovinu zgrade bivšeg Hotela Ero u Mostaru te da su izrađeni idejni i glavni projekt za zgradu Vlade HNŽ.

”Radi se o površini prostora od 9.565 m 2 u kojem će biti smješteni županijski organi uprave. Očekivani efekti: Izgradnjom zgrade Vlade i smještajem svih županijskih organa uprave na jedno mjesto omogućila bi se kvalitetnija interna komunikacija između organa uprave, ali i eksterna komunikacija, uz efikasnije pružanje javnih usluga. Ujedno ostvarile bi se uštede po osnovu plaćanja prostora za smještaj kantonalnih/županijskih organa uprave”, navodi se i dodaje kako je ukupna vrijednost projekta 11.000.000 KM.

Veletržnica u Zvirovićima

Kako drugi strateški projekt navedena je izgradnja Veletržnice „Hercegovina“ u PZ Zvirovićima. Kaže se kako je to ”jedno od najatraktivnijih područja HNŽ čemu je doprinijela i autocesta Koridora Vc”.

”Dolaskom na područje Hercegovine autocesta je sa sobom donijela velike mogućnosti razvoja, posebice kada je u pitanju razvoj gospodarskih zona. Upravo na ovom području koji spaja dvije županije (HNŽ i ZHŽ) postoji veliki broj poljoprivrednih proizvođača, koji bi na novoizgrađenoj veletržnici mogli ponuditi svoje poljoprivredne proizvode čime bi se omogućio razvoj dodatnih prodajnih kanala i potpomogao plasman poljoprivrednih proizvoda ovog područja”, navodi se i dodaje kako se radi o međužupanijskom projektu od regionalnog značaja koji bi osigurao značajnu potporu plasmanu poljoprivrednih proizvoda.

Dodaje se kako bi realizacija ovog projekta doprinijela razvoju poljoprivrede HNŽ-a, povećala prihode od poljoprivrede, osigurala mogućnost većeg plasmana poljoprivrednih proizvoda te doprinijela sveukupnom privrednom razvoju područja. Kako je navedeno, ukupna vrijednost projekta je 6.000.000 KM.

Koncesija za Zračnu luku

Treći projekt je unapređenje kapaciteta Zračne luke/Aerodroma Mostar koja je, kako se navodi strateškog značaja za Grad Mostar i HNŽ. ”Postoji velika potreba osposobljavanja Aerodroma Mostar za njegovu maksimalno aktivnu ulogu u transportu ljudi i roba.

Pored vlastitih regionalnih potreba, moguće ga je koristiti kao alternativu sarajevskom aerodromu u zimskim mjesecima (zbog povoljnije klime), kao i splitskoj i dubrovačkoj zračnoj luci u ljetnim mjesecima zbog blizine istih. Zbog trenutne vlasničke strukture i stanja na terenu, ustanovljeno je da je najbolja opcija da se iznađe strateški partner/investitor s kojim će se kroz model koncesije ili javno-privatnog partnerstva raditi na maksimalnom korištenju kapaciteta Aerodroma Mostar”, navela je Vlada HNŽ.

Dodaje se kako se realizacijom projekta čiji nositelji Grad Mostar i JU Aerodrom Mostar očekuje uspostava javno-privatnog partnerstva ili davanje pod koncesiju Zračne luka/Aerodroma Mostar. Kao ukupna vrijednost projekta navodi se 2.000.000,00 KM, od čega 1.000.000 KM se planira za izdvajanje iz proračuna Grada Mostara a 1.900.000 KM od vanjskih izvora odnosno strateških partnera.

Zona Čehari

Izgradnja mosta i opremanje poslovne zone Čehari je četvrti navedeni projekt u strategiji za koji je u prostornom planu Općine Jablanica za razdoblje 2016. – 2025. godine planirano e 13 novih gospodarskih zona ukupne površine 53,6 ha.

”Pored planiranih zona OV Jablanica je donijelo Odluku o formiranju novih poslovnih zona UNIS – Gornja Kolonija i Granit. Trenutno u Jablanici egzistira gospodarska zona Šljunkara. Na predmetnom lokalitetu formirano je 12 parcela na kojima trenutno djelatnost obavlja šest gospodarskih subjekata i ista je kapacitirana u skladu s prostornim mogućnostima. Uz izvođenje infrastrukturnih radova na izgradnji prometnice, vodovodne, kanalizacijske, elektro i PTT mreže na lokalitetu poslovne zone Ćehara, a s obzirom da se poslovna zona nalazi na lijevoj obali starog korita rijeke Neretve za pristup istoj je potrebno izgraditi i most u dužini od cca 100 m”, navodi se uz očekivanje da će se opremanjem nove zone stvoriti pretpostavke za brži gospodarski razvoj općine Jablanica, te osigurane mogućnosti poduzetnicima za brže investiranje u otvaranje novih pogona i stvaranje pretpostavki za novo zapošljavanje. Za ovaj projekt se predviđa 11.000.000 KM.

Boračko jezero

Kao peti projekt navedeno je unapređenje turističke infrastrukture Boračko jezero. ”U svrhu unapređenja održivih turističkih djelatnosti potrebno je urediti prilazne i edukativne staze oko jezera, plaže, kao i dodatne turističke sadržaje, poput sportskih terena i pješačkih staza.

U sklopu projekta planirani su infrastrukturni radovi na uređenju turističke infrastrukture, kao i aktivnosti na daljnjem monitoringu stanja okoliša i unapređenja zaštite prirodnih vrijednosti”, navodi se u strategiji.

Vlada smatra kako bi se realizacijom ovog projekta stvorili i se preduvjeti za privlačenje većeg broja turista, ali i zaštite ovog vrijednog prirodnog područja, kao podloge za druge projekte. Za ovo je predviđen financijski okvir od 1.000.000 KM.