Tko će ovladati biračkim odborima
Još nekoliko radnih dana ostalo je do imenovanja članova biračkih odbora koji se, po dosadašnjim iskustvima na izbora u BiH, često pokazuju ključnim u održavanju raznih (ne)regularnosti na biračkim mjestima.
Središnje izborno povjerenstvo BiH najavilo je da će biti imenovano oko 50.000 članova i zamjenika članova biračkih odbora.
Krajnji rok za imenovanje biračkih odbora je 30 dana prije održavanja izbora, a za predstojeće Opće izbore 2022. godine, to je 2. rujan. Na ovim izborima su najavili da će naknade za rad u biračkim odborima biti povećane u odnosu na ranije izborne cikluse.
Izbore provode političke stranke
Iako je bilo mnogo primjedbi na način popune i rada članova biračkih odbora, prilikom tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH Visoki predstavnik Christian Schmidt nije intervenirao u način popune ovih iznimno važnih i odgovornih pozicija, osim što je dao mogućnost da konačnu popunu u određenim uvjetima umjesto lokalnih izbornih povjerenstava može izvršiti Središnje izborno povjerenstvo BiH.
Podsjetimo da je za učešće na ovogodišnjim izborima ovjereno 145 političkih subjekata, od toga 90 političkih stranaka, 17 nezavisnih kandidata i 38 koalicija. Svi oni imaju pravo na ravnomjerno sudjelovanje u imenovanju članova biračkih odbora.
Tako će i ovaj put u popuni biračkih odbora na ravnomjeran način sudjelovati svi politički subjekti (stranke i koalicije) koje sudjeluju na izborima
Popunjavanje tih mjesta određuje se na način da najkasnije 60 dana prije održavanja, općinska/gradska izborna komisija organizira javnu dodjelu pozicija u biračkim odborima tako što se krene od prvog biračkog mjesta i prvog političkog subjekta na listi.
Dodjeljivanje se vrši dok ne bude iscrpljena lista političkih subjekata. Ako je preostalo pozicija na biračim mjestima, dodjela se ciklično ponavlja dok ne bude popunjena i posljednja pozicija u biračkom odboru.
Nakon završene javne dodjele pozicija, tabela sa dodjelom pozicija dostavlja se svim političkim subjektima koji imaju rok od sedam dana da dostave prijedloge za članove biračkih odbora i njihove zamjenike (član i zamjenik su obavezno iz istog političkog subjekta) na SG1 obrascu.
Nakon dobivenih prijedloga, općinska/gradska izborna komisija vrši imenovanje biračkih odbora. Ukoliko određeni politički subjekt nije dostavio prijedloge ili nije dostavio dovoljan broj prijedloga, njihove pozicije u biračkom odboru popunjava općinska/gradska izborna komisija s rezervne liste.
Fiktivne izborne liste mehanizam za krađu
Upravo mogućnost da svaki politički subjekt sudjeluje u raspodjeli mjesta za članove biračkih odbora u BiH redovno otvara ogromne mogućnosti manipulacije i prijave fiktivnih političkih subjekata za izbore i to često samo u svrhu „trgovine“ ili „razmjene“ mjesta u biračkim odborima.
Tako imamo slučajeve da politički subjekti prijave samo jednog kandidata na nekoj od izbornih lista kako bi mogli sudjelovati u ovoj raspodjeli više puta. Poznat je slučaj sa mostarskih izbora kada je na tim izborima bilo prijavljeno 15-ak izbornih lista sa samo jednim kandidatom ili jako malim brojem kandidata.
Neke od tih izbornih lista ne dobiju niti jedan ili dobiju jako mali broj glasova pa je potpuno jasno da se radi o fiktivnim političkim subjektima. Problem je što je u cijeloj priči jako teško dokazati da je neki politički subjekt prijavljen samo iz razloga ovladavanja mjestima u biračkim odborima.
Također i na ovim izborima mnoštvo je političkih subjekata koji su prijavili mali broj kandidata, pa se postavlja logično pitanje kako neki politički subjekt koji ima jednog, dva ili deset kandidata može osigurati dovoljan broj ljudi za biračke odbore, a istovremeno nije imao dovoljan broj kandidata za popuni kandidatske liste.
Ovakva situacija neminovno dovodi do međusobne trgovine između političkih subjekata, a ni imenovanje članova biračkih odbora od strane gradskih i općinskih izbornih povjerenstava nije najsretnije rješenje jer su i one imenovane potpuno na politički način od strane vladajućih većina u gradskim i općinskim vijećima.
Broj članova biračkih odbora kreće se od tri do pet sa pripadajućim zamjenicima, a ovisi od broja birača na određenom biračkom mjestu
Svaki birački odbor dobiti će i predsjednika biračkog odbora koji će biti najodgovornija osoba za provođenje izbora na njegovom biračkom mjestu, pa će i borba za te pozicije biti izrazito bitna.
Izbornim zakonom BiH sada je predviđena kazna od 3.000 KM za osobu angažiranu u biračkom odboru koja se fiktivno predstavi, te 30.000 KM za politički subjekt koji vrši fiktivne prijave članova biračkih odbora. Prema navedenom zakonu kažnjeni mogu biti i članovi gradskih/općinskih izbornih povjerenstava koji izvrše imenovanja članova biračkih odbora na ovaj način.
Kontrola provođenja nepromijenjena
Dakle, kontrola provođenja izbora i prebrojavanja glasačkih listića je nepromijenjena, na biračkim mjestima neće biti elektronskih skenera za prebrojavanje pa će tako birački odbori koji će biti popunjeni na izrazito sumnjive načine i dalje ‘brojati’ glasove kako im odgovara.
Veliki problem za dostizanje situacije u kojoj će BiH stvarno imati poštene i demokratske izbore predstavlja i činjenica da glavni protagonisti izbornih krađa nikada ne budu kažnjeni na adekvatan način koji će poslužiti kao primjer. Svima je još uvijek u sjećanju najsvježiji primjer mostarskih izbora gdje se otkrila masovna i organizirana „krađa glasova“ na barem 15 biračkih mjesta.
Cijeli slučaj je u svojim izvješćima potvrdilo čak i Središnje izborno povjerenstvo BiH te određenu dokumentaciju proslijedilo nadležnim tužiteljstvima. SIP BiH je čak i kaznio određene članove biračkih odbora, ali prave reakcije pravosuđa još uvijek nema.
S obzirom na sve rečeno, vjerovatno ćemo idućih dana, nakon imenovanja članova biračkih odbora ponovo svjedočiti nizom apsurdnih situacija, a pravi stupanj (ne)regularnosti provođenja izbora otkrit će se vjerovatno tek nakon što oni budu provedeni.
Međutim, bitno je spomenuti da ovaj put Središnje izborno povjerenstvo ipak ima određene dodatne elemente putem kojih kroz svoje procedure može utjecati na povećanje stupnja regularnosti izbori. Hoće li oni biti regularniji i pošteniji nego do sada, tek ostaje za vidjeti.
