Velika Gospa u Uskoplju
Župa Uskoplje je svečanim središnjim misnim slavljem proslavila svoju zaštitnicu. Ova župa je posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije. To je posebno vrijeme za Uskopljane, njihove prijatelje i rodbinu rasutu po cijelom svijetu.
Upravo na ovaj blagdan, 15. kolovoza nastoje svi biti u Uskoplju ma gdje se nalazili. Planiraju se godišnji odmori, okuplja rodbina, pozivaju prijatelji na molitvu i obiteljski stol.
Obilježavanje blagdana Velike Gospe započelo je trodnevnicom kada su se vjernici mogli na poseban način pripraviti za središnju svečanost.
Središnje svečano misno slavlje je bilo u ponedjeljak, 15. kolovoza 2022. godine koje je predvodio fra Nikola Kozina, župnik u Novoj Biloj. On je tijekom propovijedi istaknuo važnost ovog blagdana i povjerenja u Boga i čovjeka, odnosno, bližnjega.
“Braćo i sestre upravo u ovim trenucima u raznim mjestima ove zemaljske kugle, Hrvati katolici, ali i drugi katolici okupljaju se na proslavu Uznesenja Blažene Djevice Marije. Kako mi nazivamo Velika Gospa ili Gospojina. Gotovo da nema mjesta, od najudaljenijeg sela do najveće svejtske metropole, gdje će se ljudi danas okupiti oko njezina lika, gledati njezin lik, sabirati svoje molitve i donositi u njezin zagovor. Danas slavimo jednu od najvećih naših svetkovina. Danas je jedan od najvažnijih dana našeg kaledara. Da je to stvarno tako potvrđuje i ovo naše današnje slavlje ovdje u Uskoplju. Ovdje danas sve diše drugačije, na jedan poseban način. Ovo današnje slavlje je središnji događaj svih katolika ove prekrasne doline.” – kazao je fra Nikola na početku svoje propovijedi.
Vjernike je podsjetio i o samom početku ovog blagdana i proglašenja dogme o Uznesenju Blažene Djevice Marije i njezina uzora u kršćanskom životu. “Ako i u čemu Marija danas može biti primjer onda je to u povjerenju. Marija je učiteljica povjerenja. Ako ičiji život bio prepun nesigurnosti i nevolja, bio je Marijin. Začela je, ali ne sa svojim zaručnikom, nego po Duhu Svetom i kada je trebala roditi, to se nije dogodilo u sigurnosti obiteljskog života nego daleko, na osami u štalici. I nakon poroda da obitelj uživa u prvim danima, nakon što je stigao novi život, bio je bijeg u Egipa, bijeg od Heroda. Kasnije ona kao majka gleda svojim očima kako njezin Sin ni zbog čega kriv završava okrutno.” – kazao je fra Nikola u propovijedi.
Misu je pjevao župni zbor
Nakon mise upriličen je blagoslov nabožnih predmeta.
Uz večernju misu bit će blagoslov djece
Kao i do sada u Uskoplje se slio veliki broj vjernika ne samo iz ove župe nego iz cijele Skopaljske doline, ali i susjednih krajeva te iz pojedinih dijelova Rame. Neizostavan je bio razgovor uz čašicu dobre uskopaljske i ramske šljivovice.
Povijest župe Uskoplje – Uznesenja BDM
Župa Gornji Vakuf nastala je u 18. stoljeću. Matice ima od 1796. godine. U srednjem vijeku ovo se područje nazivalo Uskoplje (usko polje!), a kasnije, sve do druge polovice 19. stoljeća, uobičajen je skraćeni naziv Skoplje, a potom je prevladalo ime Gornji Vakuf. Danas se ovo područje naziva Uskoplje-Gornji Vakuf. – piše Bosnasrebrna.ba
Već u vrijeme bosanske samostalnosti osjećala se ovdje snažna nazočnost franjevaca, koji su tu imali i samostanska središta (Bistrica, Vesela Straža). U blizini G. Vakufa, u selu Zvizda, rodio se fra Anđeo Zvizdović, koji je god. 1463, izašao pred sultana i isposlovao povelju (ahd-namu), na temelju koje su franjevci mogli, zajedno s katolicima, ostati i djelovati pod osmanskom vlašću.
Tijekom 16. i 17. stoljeća broj je katolika znatno opao
Godine 1675. bilo ih je svega 530. Kroz to su vrijeme ramski franjevci vodili dušobrižništvo u skopaljskom kraju. Nakon njihova prisilnog odlaska iz Rame 1687. godine, dušobrižništvo preuzimaju fojnički franjevci. U prvoj polovici 18. stoljeća broj se katolika još smanjio: god. 1737. ima ih svega 370.
Od druge polovice 18. stoljeća franjevci trajno borave u skopaljskoj župi. Pod konac stoljeća, godine 1796, podignuta je u mjestu Voljice kućica za župnika. Odatle je župno središte premješteno u G. Skoplje (G. Vakuf) vjerojatno početkom 19. stoljeća. U međuvremenu broj se katolika znatno povećao kako prirodnim priraštajem tako i doseljavanjem.
Godine 1855. podignut je novi župni stan, a 1869. župna crkva
Zbog trošnosti i ruševnosti crkva je 1913. god. morala biti zatvorena za upotrebu. Nova trobrodna crkva, po projektu Karla Pařika (Paržika), izgrađena je godine 1928-31. Na zvoniku crkve su dva zvona (1.200 i 700 kg). Godine 1963. crkva je iznutra renovirana po planu ing. Dimitrijevića. Izgrađeni su glavni i dva pobočna oltara, te propovjedaonica, a prezbiterij je obložen mramorom. Godine 1976. u crkvi je postavljen veliki mozaik posvećen Gospi, kojega je autor Josip Bifel, te Put križa slikara Slavka Šohaja. J. Marinović je izradio kip Gospe u bronci 1987. god. God. 1970. crkva je dobila nove orgulje (17 registara), koje je izgradio Jenko iz Ljubljane. U zadnjem ratu župna crkva je teško oštećena a toranj zapaljen. Po prestanku rata toranj je obnovljen i postavljena nova konstrukcija.
U župi se nalazi nekoliko podružnih crkava: Pidriš (zavjetna crkva Sv. Ante, izgr. 1972. god.), Voljice (Sv. Ane, izgr. 1981-83. god), Dobrošin (Sv. Ivana Krstitelja, izgr. 1986. po projektu Z. Karačića), te dvanaest grobljanskih kapelica. Podružne crkve u Voljicama, Dobrošinu i Pidrišu ukrašavaju djela M. Ostoje, A. Mamuše i A. Starčevića.
Donedavna župna kuća izgrađena je godine 1938. po projektu Karla Paržika. Godine 1987. započela je gradnja sadašnje župne kuće.
U ratu je u potpunosti uništen Dom sv. Ante . To je bio vjeronaučni centar i ujedno skromni životni prostor časnih sestara Kćeri milosrđa. Nakon rata sagrađen je novi Dom sv. Ante ponajviše donacijom rimskog Caritasa i prilozima župljana. U njemu se nalazi stambeni prostor časnih sestara, tri velike vjeronaučne dvorane (oko 480 kvadratnih metara) i garaže.
Župa Gornji Vakuf imala je 1762. god. 1.435 katolika, 1813. god. 4.120, 1877. god. 2.747. te 1935. god. 4.750 katolika. Od dijelova ove župe tijekom su vremena nastale župe Bugojno, Rostovo, Gračanica i Bistrica. Franjevci su godine 1852. osnovali pučku školu, koju su dulje vremena sami vodili.
Župa G. Vakuf je godine 1991. imala 6.789 vjernika (1974: 5.500). njihov broj se u ratu smanjio. Župa po statistici na koncu 2016. godine ima 3.626 vjernika u 1.187 obitelji.
Župu tvore sljedeća naselja: G. Vakuf, Batuša, Dobrošin, Gaj, Galičica, G. Voljice, Jagnjid, Jelače, Krupa, Kute, Mačkovac, Mošćani, Mračaj, Osojnica, Paloč, Pidriš, Ploča, Podgrađe, Potrlica, Rosnice, Trnovača, Uzričje, Vaganjac, Vrse i Ždrimci.
