fbpx
  • „Vraćam ti se zemljo sveta“?
  • „Vraćam ti se zemljo sveta“?
  • „Vraćam ti se zemljo sveta“?
  • „Vraćam ti se zemljo sveta“?
  • „Vraćam ti se zemljo sveta“?

„Vraćam ti se zemljo sveta“?

Teško je objasniti zašto se ljudi iseljavaju, a ne upotrijebiti izlizanu i toliko puta ponavljanu sintagmu: „Zbog potrage za boljim životom“.

            Piše: Marija Rotim. mr, pov.

Uvjeti za „bolji život“ su prvenstveno sigurnost, vjera u napredak, ali i ostvarivanje financijske sigurnosti vlastitim radom. Brojke Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukazuju na povećanje vanjskih migracija  za 64% od 2012. kada je broj emigranata bio 12 877 do 2016. kada je narastao na 36 436 emigranta godišnje. Ovi podatci iz Hrvatske u razdoblju od 4 godine ukazuje na kritičnu populaciju koja je izgubila nadu za stjecanjem uvjeta „boljeg života“ u svojoj domovini.

Podatci za Bosnu i Hercegovinu ukazuju na blagi pad populacije emigranata, ali je uočena konstanta u brojnosti. Tako se iz Bosne i Hercegovine u inozemstvo 2012. odselilo 42 990 stanovnika dok se ta brojka u 2016-toj smanjuje na 36 794. Ovi podatci Federalnog zavoda za statistiku Bosne i Hercegovine govore o već laganom zalazu kritično velikog vala iseljavanja u kojega Republika Hrvatska tek ulazi. No, ne treba se zanemariti da Bosna i Hercegovina ima gotovo pola milijuna stanovnika manje naspram Republike Hrvatske

Posljedice za populaciju zemlje koju su stanovnici napustili su višestruki. Gubi se radna snaga, odlazak ljudi demografski osakaćuje zemlju desetljeće unaprijed. Odgovornost za to leži u elitama koje imaju moć odlučivanja i mijenjanja političkih i gospodarskih prilika, No, krivicu nije lako pripisati bilo kome. Nagomilavanje loših odluka i neaktivnost odgovornih u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti konstanta je svih bivših i sadašnjih vladajućih.

Bosansko-hercegovačke vlasti trenutno u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice imaju sektor za iseljeništvo koji je mjerodavan za praćenje problematike iseljavanja iz BiH.  S druge strane, u Hrvatskoj se time bavi Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku te Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Brojne napisane strategije s temom sprječavanja iseljeničkog vala nisu rezultirale plodom. Važno je prihvatiti činjenicu da je veliki broj ljudi otišao i da nam je u ovoj fazi osim strategija kako zaustaviti odljev stanovništva od ključne važnosti početi stvarati planove kako omogućiti povratak odseljenima i osigurati im sigurnost, nadu u napredak i mogućnost normalnog i pristojnog života od plodova svoga rada.

Stvaranje uvjeta „boljeg života“ i perspektiva povratka treba postati ključna odrednica za postavljanje prema iseljeničkom valu koji nas pogađa.Jačina i konstanta iseljeničkog vala gotovo je nezaustavljiva, a posljedice se još nisu manifestirale u svojoj punini. Iz toga razloga, nemoguće je ne uočiti da je svrha strategija za zadržavanje stanovništva propala ili zakašnjela, a tome u prilog idu i nedavna događanja u Hrvatskoj kada državni tajnik ministarstva javno izriče nemoć i nezadovoljstvo postojećom politikom. Potrebna je izrada strategija povratka i privlačenja odseljenog stanovništva. Prijedlog je započeti s kampanjom uz poznate stihove Mate Bulića „Vraćam ti se zemljo sveta“ jer jedino iseljenike u ovom trenutku ljubav prema ostavljenom domu i bližnjima može nagnati na povratak.

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar