Zahuktala izgradnja socijalizma sve je više pogađala ramski svijet i gvardijana fra Jerku Petričevića od kojega se tražilo sve više “poljoprivrednih viškova” za “otkup”, tako da je samostan ostajao bez ičega. Ni ramska domaćinstva nisu bolje prolazila. Vlast traži od gvardijana maslo, a on ima samo jednu kravu! Naređuje mu…
Pročitajte više
“Drvena bazilika” – baraka, sagrađena 1944., postajala je sve tješnja za ramski puk. Četnici su pobili odrasle ljude, ali djeca su ostala pošteđena i polako su odrastala toliko da su mogla s majkama dolaziti na misu, što je i onako tijesnu baraku učinilo još tješnjom. Fra Jerko je tražio načina…
Pročitajte više
Ramska je župa imala stare matice od 1773. godine, uredne i vrijedne, ali su stradale u knjižnici i arhivu kad su partizani zapalili crkvu 1942. One matice koje su se upotrebljavale za tekuće potrebe od 1884. do 1942. godine tada su ostale u samostanu neoštećene. Njih je, međutim, fra Viktor…
Pročitajte više
Nova je vlast željela riješiti problem religije pa je napadala svećenike, zatvarajući ih za svaku sitnicu, a većinom bez ikakva razloga. I vjernici su zatvarani. Stari je samostan bio jedno vrijeme ispostava OZN-e na Šćitu. Sve su sobe bile pune, a tavan je bio pretrpan. Zdanje koje je pamtilo dobre…
Pročitajte više
Godine 1942. izgorio je i zvonik zajedno s crkvom, a zvona su pala s visokih skela te se zaustavila na zasvođenom stropu gdje se srušilo mnogo drvene građe koja je gorjela i rastalila razbijena zvona. Zvona koja je pokojni fra Anto Ravlić uspio sačuvati da u Prvom svjetskom ratu ne…
Pročitajte više
Na proljetnim promjenama 1948. godine za gvardijana na Šćitu imenovan je fra Jerko Petričević, a za vikara fra Vjerko Kulijer, dok je kapelan postao fra Čedo Čondrić. Dotadašnji vikar fra Franjo Žilić imenovan je za župnika u Podhumu/H, ali je već 1. rujna 1948. godine preuzeo dužnost meštra novaka u…
Pročitajte više
Nova je vlast odlučila provesti agrarnu reformu i oduzeti zemlju onima koji je imaju preko 10 hektara (100 dunuma). Pod udar je došao trgovac Šimun Zane, džamija u Kopčićima i samostan na Šćitu. Zaninu su zemlju siromašniji prihvatili bez ustezanja, ali na sastanku 20. ožujka 1946. i muslimani i katolici…
Pročitajte više
Fra Eduard Lončar nije mogao slaviti svoju mladu misu u Rami ili na Gračacu, nego u Sarajevu u novosagrađenoj bogosloviji jer nije mogao doći u Ramu. Fra Augustin Brkić je ipak na Svi svete 1945. godine slavio mladu misu u ramskoj crkvi – drvenoj bazilici. Narod je to s veseljem…
Pročitajte više
I u Rami se konačno moglo govoriti o završetku rata, ali ne i ratnog stanja, jer je ono trajalo ne samo dok se nije predao ili poginuo posljednji Geganovac nego mnogo duže. Kad domaći partizani nisu mogli izići na kraj s hrvatskom policijom, dobili su pomoć od hercegovačkih brigada, a…
Pročitajte više
Rat u Rami nije završio kad i u Europi, još uvijek je bilo daleko od mira i redovne vlasti. Redovna je bila samo OZN‑a. Geganovci su još držali položaje i preko Rame nije nitko ni pokušao prijeći. Tek kad je izišla amnestija nove vlasti, većina se Geganovaca predala. Počelo se…
Pročitajte više
Ramski Vjesnik stoji na usluzi svim posjetiteljima. Ukoliko imate pitanja, prijedloga, ili mislite da smo propustili neku vijest - slobodno nam se obratite putem nekih od linkova ispod.
© 2012 - 2022 Ramski Vjesnik. Sva prava pridržana.
Izrada i održavanje: KRAFTBIT | studio development
