EKO PLOD: Preporuka za poljoprivredne proizvođače (malinare)

Prema orijentacijskom kalendaru radova u  malinjaku kod dvogodišnjih sorti predstoji odabir i vezanje dvogodišnjih izdanaka uz naslon  te proljetno prskanje i gnojidba nasada.

Prva radnja nakon zimskog mirovanja je rezidba –prorijeđivanje dvogodišnjih izdanaka koja uključuje odabir odgovarajućih izdanaka. Pri ovoj mjeri odstranjuju se svi oštećeni, izmrzli te ostali nepotrebni izdanci.  Preporuka je za Willamette ostaviti 8-11 izdanaka, a Meeker  6-8  izdanaka na metar dužni.

Pošto ostavljeni izdanci nose rod potrebno je svaki pojedinačno vezati uz žicu naslona, špagom, vezicama ili na drugi način. Nepotrebni izdanci uklanjaju se u osnovi kako se ne bi stvarali patrljci. Uobičajena pojava u ovoj fazi je da se pupovi na ostavljenim izdancima ne razvijaju ravnomjerno te ih ne treba odmah uklanjati.

Preporučuje se u sezonama s lošijim vremenskim prilikama ostaviti veći broj izdanaka te ih kasnije ukloniti kako nam u slučaju slabijeg razvoja ili oštećenja izdanaka ne bi bio rijedak sklop.

Sljedeći korak je rezidba izdanaka iznad žice gdje se za meeker ostavljaju 3 pupa, a Willamette 4, a konačna visina izdanaka bi trebala biti 210 – 220 cm. Nakon prikraćivanja vrhove je ovbezno tretirati odgovarajućim preparatima na bazi bakra.

Tretiranje pripravcima na bazi bakra (NORDOX) obično se vrši u fazi bubrenja pupoljaka, a prije pojave zelenih vrhova. U starim nasadima gdje su vidljivi simptomi bolesti mogu se provesti dva prskanja u razmaku od 15 dana. Na lokalitetima i sortama gdje se javlja pepelnica može se u kombinaciji s prskanjem bakrom koristiti i fungicid (THIOVIT JET) za suzbijanje pepelnice zaostale na dvogodišnjim izdancima.

Kod polke je potrebno izdanke koji nisu ranije odstranjeni  odrezati u razini tla ili dublje. Preporuka je za Polku ostaviti 13-20 izdanaka na metar dužni.

Malina spada među voćarske kulture koje troše najviše  hranjivih sastojaka iz zemljišta jer svake godine daje veliki broj novih izdanaka i istovremeno donose obilan rod. Za uspješan rast maline potrebno je da zemljište sadrži i velike količine organskih tvari. Pošto su gotovo sva naša zemljišta siromašna humusom, potrebno je da se nedostatak nadoknađuje organskim gnojivima za vrijeme pripreme zemljišta, podizanja zasada i u toku gajenja maline.

Osnovna gnojidba maline izvodi se organskim i mineralnim đubrivima.

Gnojidba stajnjakom izvodi se u kasnu jesen a ukoliko to nije urađeno iz različitih razloga, onda ga treba obaviti u rano proljeće po otapanju snijega i prosušivanju zemljišta.

 

ORGANOMINERALNO GNOJIVO FERTILUX je jedan od noviteta u ishrani maline u BiH u ovoj sezoni. Ovo gnojivo je namjenski formulirano na osnovu potreba biljaka maline te sadrži neophodna hranjiva N, P, K, S i Mg kao I 33 % organske tvari životinjskog podrijetla. Njegovim korištenjem malinari nemaju potrebe korištenja različitih NPK gnojiva, a upotrebljava se u količini od 40 kg po dulumu zasada maline.

Jednu vreću od 20 kg primjeniti na početku vegetacije, odnosno nakon vezanja izdanaka započne intenzivan razvoj izdanaka  maline. Drugu vreću (preostalih 20 kg) primjeniti pred samu berbu plodova maline.

 

ORGANSKA PELETIRANA GNOJIVA (KOKOŠIJE ILI KOMBINACIJA GOVEĐEG I KONJSKOG) se uslijed nedostatka stajnjaka sve više koriste u proizvodnji maline. Ova gnojiva koriste se u količini od 75-100 kg po dulumu zasada maline i 100% su prirodni proizvod dozvoljen i u ekološkoj proizvodnji. Njihovim korištenjem smanjuje se unos sjemena korova u tlo u odnosu na stajnjak, a tlo obogaćuju humusom i mikroorganizmima.

Optimalne koncentracije N, P, K, Ca, Mg i S sadržane u njima jamče potpunu i uravnoteženu ishranu biljaka maline.

Primjena ovoga gnojiva za biljke maline je u dva termina:

• Na početku proljeća,prije same obrade zemljišta u rednom prostoru (polovina od ukupne količine)

• Mjesec dana kasnije (druga polovina)

Kako bi njihova fizička i kemijska svojstva došla do izražaja preporuka je peletirana gnojiva nakon primjene zatrpati 8-10 cm zemljištem.

U proizvodnji maline koriste se i dušična gnojiva KAN ili UREA ovisno o pH vrijednosti zemljišta. KAN u količini 25 kg po dulumu, a UREA 15 kg po dulumu.

Za dohranu biljaka maline koriste se i folijarna gnojiva, aminokiseline te različiti kristaloni.

Od folijarnih gnojiva preporučuje se korištenje AGROLEAF POWER linije gnojiva koja spadaju u vodeća svjetska folijarna gnojiva . Ova gnojiva su kompatibilna sa velikim brojem sredstava za zaštitu maline. Najbolje ih je koristiti za stimulaciju određene faze razvoja biljaka maline, situacijama stresa i poremećaja u ishrani te za korekciju sadržaja određenih elemenata.

Za upotrebu bilo kojeg programa gnojidbe u malinarstvu bilo bi poželjno uraditi kemijsku analizu tla prema kojoj bi se odredile točne količine potrebnih hranjiva.

Napomena:

U prostorijama udruge Eko-plod možete dobiti orijentacijski program gnojidbe maline u rodu kao i narudžbu istih.

 

 

Euppp “Eko-plod”