• Foto/video: Na Gračacu umjesto lisice u kavezu završila lasica
  • Foto/video: Na Gračacu umjesto lisice u kavezu završila lasica
  • Foto/video: Na Gračacu umjesto lisice u kavezu završila lasica
  • Foto/video: Na Gračacu umjesto lisice u kavezu završila lasica
  • Foto/video: Na Gračacu umjesto lisice u kavezu završila lasica
  • Foto/video: Na Gračacu umjesto lisice u kavezu završila lasica

Foto/video: Na Gračacu umjesto lisice u kavezu završila lasica

Umjesto lisice na Gračacu je u kavezu  završila lasica (ili možda kuna). Zbog stalnog vrebanja lisice kokoši i svega oko kuće vlasnik je na Gračacu napravio i  postavio zamku kako bi lisici stao na kraj. Međutim, iznenadio se kada je u zamci našao malu zvijer i ni on sam nije siguran koja je. Kako su mu iskusni lovci rekli riječ je o lasici. Donosimo fotografije i video, a poznavatelji životinjskog svijeta sigurno će odmah prepoznati o čemu se radi.

Nakon fotografiranja i snimanja uhvaćena lasica (kuna) završit će na slobodi u obližnjem šumarku u svom prirodnom staništu.

Video:

Fotografije:

Donosimo nekoliko informacija o lasici i  kuni:

Velika lasica (lat. Mustela erminea), mali sisar iz roda lasica (lat. Mustela), a porodica kuna (lat. Mustelidae). Naseljavaju skoro svaki dio sjevernog umjerenog, podarktičkog i arktičkog pojasa Evrope, Azije, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.

Većinu prostora gdje žive, velike lasice dijele s vidrama. Mogu porasti do dužine od oko 30 cm, pri čemu su mužjaci obično dosta veći od ženki. Glava im je trouglasta, uši zaobljene, a oči lako uočljive, crne i velike. Krzno je relativno kratko i dobrog kvaliteta. Ljeti je smeđe ili crvenkaste boje, a zimi postane bele boje osim vrha repa koji ostaje crn.

Ima dobro razvijena čula sluha i njuha, a slabije razaznaje boje. Obično nastanjuju gustiše i šumarke. Žive u brlogu ili jazbini oko kojih kriju zalihe hrane, a nekada preuzmu rupe od glodara.

Hermelin je aktivan pretežno danju. Kao vrlo živahne i izuzetno spretne životinje mogu loviti i ispod zemlje, izvrsni su plivači i penjači, a snijeg im ne predstavlja nikakav problem. Žive usamljeničkim životom, a van sezone parenja mužjaci i ženke predstavljaju konkurente. Teritoriju označavaju mirisom.

Hermelin lovi glodare, ptice, zečeve i leminge. Hrani se i ptičjim jajima, žabama, ribama, pa i insektima, a ponekad može usmrtiti i srnu. Tijekom lova temeljno pretražuje teren. Plijen savlada ugrizom u vrat ili mu smrska lubanju. Ponekad lovi i noću, a rijetko napada domaće životinje.

 

Kuna zlatica latinskog naziva Martes martes, lijepa i brza zvijerka, čije je tijelo dugačko otprilike 55 centimetara, a rep oko 30 centimetara. Krzno joj je odozgo tamnosmeđe boje, njuška je tamnije boje, dok je sama glava na čelu i obrazima svijetlosmeđe boje, na prsima i na trbuhu krzno je žućkasto, vrat je lijepe žute boje poput žumanjka, što je ujedno i najpoznatija značajka kune zlatice. Gusto, mekano i sjajno krzno sastoji se iz dugačkog osja i mekih, vunastih malja. Zimi je općenito tamnije boje nego ljeti.

Domovina kune zlatice su sva šumovita područja sjeverne zemljine polukugle, Europa i Azija. U tom širokom krugu rasprostranjenosti kuna zlatica ne mijenja bitno boju svoga krzna.

Kuna zlatica živi u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, a naročito voli osamljene, guste i mračne šumske predjele. Pravi je stanovnik drveća, pa se zna tako majstorski penjati da je u tome ne može nadmašiti ni jedan drugi grabežljivi sisa­vac. Za nastambe najčešće odabire šuplje duplje drveća, napuštena gnijezda divljih golubova, ptica grabljivica i vjeverica,  rjeđe se nastanjuje u pukotinama špilja ili u podzemnim rupama.. Dan provodi odmarajući ali čim počne padati noć, vrlo često već i prije zalaska sunca, kreće u lov i traži svaki plijen koji može savladati.

Počevši od raznih glodavaca, ptica, pa sve do zeca, pa čak i laneta, pred njom nije sigurno niti jedno biće koje pripada njenoj lovini. Vješto se prišulja svome plijenu, pa ga iznenada napada. Osobe koje imaju češći kontakt sa životom u prirodi svjedoče da se kuna zlatica usuđuje napasti mlade srne, pa čak i odrasle jedinke koje su oslabile tijekom zime.

Najomiljenija divljač koju kuna lovi, ipak su sisavci, koji žive na drveću, naročito vjeverice i puhovi. Kuna pljačka gnijezda svih ptica. Ako ne uspije uloviti plijen u šumi, kuna se ne ustručava doći do seoskih imanja, a to se događa u periodima manjka hrane, pa zato kreće u napad na kokoši, golubove i kuniće.

Kunu zlaticu ljudi progone od pamtivijeka, ali ne iz razloga da bi spriječili njezin lov po seoskim imanjima, već više da se domognu njezina vrlo vrijednog krzna. To se krzno cijeni ne samo zbog svoje ljepote nego i stoga što je neobično laga­no, a kao što znamo  u prošlosti je robnonovčana trampa u nekim krajevima na Balkanu vršena upravo plaćanjem s krznom kune zlatice, pa je stoga i valuta Republike Hrvatske nazvana Kuna, iako joj je vrijednost neusporedivo manja od ovog prelijepog sisavca!

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar