Gospodarski forum: Europa zajedničkih vrijednosti ili Europa od zajedničkih interesa

Gospodarski forum: Europa zajedničkih vrijednosti ili Europa od zajedničkih interesa

Prošlotjedni gospodarski forum u Krynici, poznat i kao  „istočni Davos“, najveća je konferencija u Srednjoj i Istočnoj Europi. Forum u Krynici Zdorj održava se Karpatima svake godine od 1991., kada su u Poljskoj održani prvi slobodni višestranački izbori, a Poljska ušla iz ere u komunizma u novu europsku perspektivu. Tijekom 27 godina, Poljska je doživjela izuzetan ekonomski rast i društveni preporod, a rast i razvoj najbolje su očituju na Forumu u Krynici. Kao i proteklih godina Forum je održan početkom rujna, a ovogodišnji je organiziran pod visokim pokroviteljstvom Parlamenta Republike Poljske. Od 4. do 7. rujna okupilo se birano društvo od 4100 sudionika i 700 akreditiranih novinara. Sudionici su pristigli iz 60 zemalja, Europe, Afrike, Azije i Amerike, a program je bio raspoređen u 24 tematske skupine i obuhvatio je više od 200 panela o najvažnijim pitanjima i izazovima s kojima se Europa suočava u nadolazećim desetljećima. I ovo godine potvrdilo se kako Krynica jednom godišnje postaje središte ekonomije i politike i mjesto gdje niču novi trendovi u politici i ekonomiji, koje diktiraju političari, bankari, menadžeri, predstavnici religije, te kulture i znanosti.

Glavna tema Foruma bila je pitanje: Europa zajedničkih vrijednosti ili Europa od zajedničkih interesa?. Održan je i panel znakovitog imena – ”Zapadni Balkan u Europskoj uniji – je li još uvijek moguće.” Uslijed mnogobrojnih pitanja koja opterećuju Europsku uniju, poput Brexita i migrantske krize ,i uslijed možda i najteže krize od početaka europske integracije, organizatori iz srednjo-istočne Europe redovno uvrštavaju i pitanje integracije zapadnog Balkana u EU.

Mr. sc. Krševan Antun Dujmović iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) ističe da je na panelu o Balkanu i odnosu sa EU, dominantna tema bila Kosovo, odnosno mogućnost razmjene teritorije između Kosova i Srbije. Sudionici panela iz regije – Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore – te oni izvan nje, iz Mađarske, Poljske i Ukrajine – zapravo nisu uspjeli naći neki zajednički nazivnik i vjeru u brzu integraciju Balkana u EU. Ono što ih ipak povezuje su sljedeća razmišljanja – granice na Balkanu ne treba mijenjati, a kriza sa Kosova se neće preliti na ostatak regije. Također, nisu izostale ni riječi koje pokazuju vjeru kako je zapadni Balkan važan za sigurnost i stabilnost cijele Europe i kako je mjesto šest zemalja regije u Europskoj uniji. Međutim, kako prebroditi brojne probleme koji stoje na tom putu, od pokušaja prekrajanja granica do borbe protiv visoke stope korupcije, organiziranog kriminala i nezaposlenosti nije razjašnjeno.

Dujmović naglašava činjenicu da iako je u trenutnoj situaciji u Europi teško očekivati bilo kakav entuzijazam za proširenjem i preuzimanjem problemima opterećenih balkanskih država u članstvo EU, pozitivna je stvar da je jedan od najznačajnijih ekonomsko-političkih skupova u istočnoj Europi uzeo u obzir i razmatranje teške situacije ne zapadnom Balkanu, a ne samo blistavi gospodarski rast Poljske i drugih zemalja Višegradske skupine. Važnost poljske percepcije zapadnog Balkana prepoznali su i sudionici iz zemlja regije iz svijeta politike, poduzetništva, znanosti i nevladinog sektora, koji su i ove godine u velikom broju pohodili Forum u Krynici.

  Forum je započeo raspravom o mogućim scenarijima razvoja Europe. U raspravi “Između ekonomije i politike: Europa u potrazi za receptom za gospodarski i društveni rast” sudjelovali su Beata Szydło, potpredsjednica poljske vlade, Valerij Simeonov, zamjenik bugarskog premijera za gospodarski razvoj, Stepan Kubiw, prvi potpredsjednik ukrajinske vlade, William Ribaudo iz Deloittea, Filip Thon, predsjednik nadzornog odbora Innogy Polska, i Reiner Schlatmann iz Philipsa. O svom pogledu iz Bosne i Hercegovine te čemu streme njezini narodi i građani, govorio je Dalibor Miloš, direktor Unis Telekoma, jedne od najvećih sistem integrator kompanija na polju telekomunikacija u BiH i predsjednik Nadzornog odbora Aluminija d.d. Mostara. Prema njegovom mišljenju opredijeljenje je Europska unija iz dva razloga, a prvi je gospodarski prosperitet koji će ona donijeti jer svatko želi da mu potomci odrastaju u društvu perspektive, dok je drugi vladavina prava, odnosno ponašanje po EU standardima. Sve to donosi stabilnost, učinkovitu javnu upravu, borbu  protiv korupcije, što je bolest bolesti cijelog Zapadnog Balkana. Miloš je izrazio optimizam kako će i novi Opći izbori, koji su u BiH za manje od mjesec dana, iznjedriti  nove kvalitetne ljude, vizije i perspektive i da se BiH pokrenuti prema euroatlantskim integracijama, gdje joj je i mjesto i budućnost.

Zanimljiva rasprava vodila se i panelu pod radnim nazivom ‘’Europa Karpata – baština mnogih kultura – uloga kršćanstva u oblikovanju suvremenog lica Europe”.

Predsjednik Napretka prof. dr. Franjo Topić iskoristio je ovu priliku kako bi podsjetio kako je Europa naprosto nezamisliva bez kršćanskih korijena što se vidi u svemu životu, te naglasio kako je obilježje današnje Europe pretjerani individualizam, gdje se kroz ideologiju ljudskih prava uzdiže pojedinac do mjere svega, često i mimo ostalih ljudi i često kao takmac samome Bogu.

-Često izgleda da se danas zaboravljaju kršćanski korijeni Europe, od toga da se u njezinu ustavu nije spomenuo Bog ni kršćanstvo, rekao je poznati slovenski književnik Ivan Cankar, „zastidjeli se majke“. Jedna od karakteristika Europe je indiferentnost. Danas, otprilike jedna trećina Europljana su kulturološki religiozni, ali ne prihvaćaju vjeru kao smjernicu za bitna životna pitanja, posebno ne za moralna, podvukao je prof. dr. Topić

Druga karakteristika današnjeg Europljanina je veliki konzumerizam i neprestana trka za većim životnim standardom i materijalnim statusom. Kada čovjek ima puno materijalnih dobara čini mu se kako mu duhovna dobra i ne trebaju. I religije ne nalaze pravi odgovor pretjeranom konzumerizmu – ocijenio je prof. dr. Topić.

Svoje izlaganje završio je nadovezavši se na moto ove godine, koja je proglašena godinom kulturnog nasljeđa: Gdje prošlost susreće budućnost, rekavši da bez poznavanja i uvažanja prošlosti pojedinac ni zajednica ne mogu graditi ni dobru budućnost. Inače uz prof. dr. Topića, na ovom panelu sudjelovali su i Csaba Kiss (Mađarska), izvanredni profesor na Odsjeku za madžarske studije Sveučilišta u Varšavi, Zbigniew Krysiak (Poljska), predsjednik Instituta ”Schuman’s Thought” iz Poljske, Zbigniew Stankiewicz (Latvija), nadbiskup Rimokatoličke nadbiskupije u Rigi, Lorinc Nacsa (Madžarska), član Narodne skupštine Madžarske, Matyas Zrno (Češka), programski direktor Civilnog instituta iz Češke te Pavol Macala (Slovačka), član upravnog odbora znanstvene udruge ”Personalism” iz Slovačke.

Piše: Miroslav Landeka – Slobodna Dalmacija – Spektar

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar