Nova je vlast odlučila provesti agrarnu reformu i oduzeti zemlju onima koji je imaju preko 10 hektara (100 dunuma). Pod udar je došao trgovac Šimun Zane, džamija u Kopčićima i samostan na Šćitu. Zaninu su zemlju siromašniji prihvatili bez ustezanja, ali na sastanku 20. ožujka 1946. i muslimani i katolici…
Pročitajte više
Bosna Srebrena od 1. srpnja 1944. godine donosi ovu kratku vijest: “Uspostavljena je veza s našim samostanom u Rami, koja je bila stalno prekinuta od mjeseca listopada. Naša braća su preživjela teških dana, ali su, hvala Bogu, živa i zdrava i rade nesmetano svoje svećeničke i dušobrižničke poslove. Narodu su…
Pročitajte više
Čović ima birače, na raspolaganju su mu crkve i sveti prostori, a franjevci i svećenici uz njegov zagovor, iz različitih fondova za svoju vjernost dobivaju financijsku pomoć. Politički potres koji je među Hrvatima u Bosni i Hercegovini uzrokovala propast jednog od posljednjih gospodarskih giganata u Hercegovini, mostarskog Aluminija, što je,…
Pročitajte više
Talijani su znali kuda se partizani kreću i gdje se nalaze. Saznali su i da je Tito došao u samostan, pa su otvarali vatru na Šćit.[1] Jedne nedjelje talijanski su topovi pucali po Šćitu, ali nitko nije stradao. Sljedeće nedjelje poslije podne, dok je gvardijan razgovarao s narodom koji se…
Pročitajte više
Talijani su čuvali Prozor, a partizani su se opet pojavili u ramskim selima prvi put nakon bijega pred četnicima. Kad su partizani došli na Šćit, šćitski muškarci i radnici koji su radili oko samostana pobjegli su u fratarski gaj, gdje su ih partizani opkolili. Fra Mladen piše kako je pokušao…
Pročitajte više
2016., netom pred lokalne izbore, za gvardijana na Šćitu došao je fra Andrija Jozić. Njegovi ga fratri i većinom nisu izabirali, a on je ipak postavljen, te ih predstavlja. Njegovi će fratri sutra opet birati, a pitanje je hoće li i izabrati gvardijana kojeg žele. Ne podsjeća li to neodoljivo…
Pročitajte više
Na provincijskom kapitulu 1939. godine Rama je, uz Sarajevo i Visoko, proglašena samostanom, a za prvog gvardijana imenovan je fra Anto Perković, rodom iz Livna. Tako je nakon gotovo tristo godina uspostavljeno ono što je nasilno prekinuto izgonom franjevaca i puka iz Rame, paljenjem crkve i samostana, potucanjem po selima…
Pročitajte više
Nakon izgona Ramljaka 1687. godine nestalo je svega pa i knjiga. Samo ih je nekoliko preneseno u Sinj. S vremenom se ipak nešto skupilo kao ostavština umrlih fratara. Iz jednog dopisa fra Bone Milišića Provincijalatu u Sarajevo od 13. ožujka 1896. godine saznajemo da je postojao brevijar, koji je dao…
Pročitajte više
Ramska redovnička zajednica bila je samostanska zajednica do tragičnog izgona u Sinj 1687. godine, a otada je bila samo župa. Takva sudbina zadesila je mnoge bosanske samostane osim triju: Kraljeve Sutjeske, Fojnice i Kreševa. Od polovice 19. stoljeća obnovljeni su neki bosanski samostani. Tek je 5. kolovoza 1882. godine Rama…
Pročitajte više
Austrijska je vojska stigla u Ramu 4. listopada 1878. godine. Uspostavljen je red i sigurnost, zakonitost i građanska prava. Dugo će se ljudi sjećati toga razdoblja i ponavljati kako je “za Austrije” bilo dobro i kako se moglo sigurno živjeti. Austrija je, međutim, uvela jednu novinu koja je u Rami…
Pročitajte više
Ramski Vjesnik stoji na usluzi svim posjetiteljima. Ukoliko imate pitanja, prijedloga, ili mislite da smo propustili neku vijest - slobodno nam se obratite putem nekih od linkova ispod.
© 2012 - 2025 Ramski Vjesnik. Sva prava pridržana.
Izrada i održavanje: KRAFTBIT | studio development
