Ljepota i značenja biblijskih, možda zaboravljenih, imena
“Biblijska imena” djelo je Slavice Dodig, koje osim popisa svih imena koja se nalaze u Bibliji, donosi i uputu za njihovu uporabu, njihova značenja i mijenjanja.
Piše: Tina Matić Ilić
Nakladna kuća iz Zagreba Kršćanska sadašnjost 2019. objavila je knjigu Biblijska imena, ispisanu na 79 stranica.
Otkud imena u hrvatskom?
Zapita li se čovjek ikada koliko su zapravo imena važna? Po rođenju ih svatko dobije od svojih roditelja, oni ih izaberu i svaki pojedinac ga (najčešće) nosi cijeloga života. U svakom trenutku i svakoj situaciji drugi ga prepoznaju po tome. Nije li onda lijepo znati njegovo značenje, podrijetlo? Upravo djelo Biblijska imena može pružiti odgovore na brojna pitanja o njima.
Imena kakva se danas najčešće susreću u hrvatskom jeziku tu su dospjela kao grčki i latinski prijevodi, odnosno hrvatski prijevodi biblijskih imena. No, ne bi bilo zgoreg ni propitati hebrejski izvornik jer je moguće da se i tu dogodilo preslovljavanje tijekom brojnih egipatskih, babilonskih, asirskih, perzijskih, grčkih i latinskih utjecaja.
Biblijska imena s kojima su se ljudi ovih prostora srodili od prvih prijevoda Biblije na hrvatski jezik pa do današnjeg prijevoda na standardni, u Zagrebačkoj Bibliji su slavenizirana, odnosno kroatizirana i kao takva u knjizi su prikazana – 145 ženskih i 1 787 muških imena.
Posebno značenje
Imena nisu važna samo danas, ona su uvijek, još od davnina, zauzimala posebno mjesto u zajednici. „Tijekom biblijskih vremena imena su imala posebno značenje. Imena prvih ljudi odražavala su promišljanje i spoznaje o stvaranju čovjeka, od kojih su došli ljudi drevnih, prapovijesnih vremena: ime Adam označava čovjeka ili čovječanstvo (‘adam ili ha’adam)– stvoren je od zemlje, zemljanin, a njegova žena mu je družica, čovječica, mužica (‘iššāʰ): Sam Adam nadjenuo joj je ime Eva (havvá)obilježivši je kao majku živih, onu koja daje život, koja je životna“, na zanimljiv način pojašnjeno je u knjizi.
U ovom djelu pozornost je posvećena i govoru o darivateljima imena, imenoslovlju biblijskih osoba, složenim imenima, teoforičnim imenima (imena povezana, bilo s općim nazivom božanstva, ili s jednim od biblijskih Božjih imena).
Svi oni koje zanima podrijetlo imena, značenje, pregršt informacija mogu naći upravo u ovoj knjizi. Ne samo da će moći provjeriti ona koja već znaju, nego će zasigurno pronaći mnogo prelijepih imena na koja su zaboravili i koja nisu tako česta.
Jeste li znali?
U posljednje vrijeme na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine među imenima za koja se odlučuju roditelji, najčešća biblijska su:
Ivana – milost ili miljenica
Lea – krava ili snaga, moć
Marija – grč. i lat. oblik imena Mirjam – gorka
Sara – kneginja
Marko – veliki čekić ili uljudan
Jakov – Bog je zaštita
Petar – stijena
Matej – Jahvin dar
Autorica Osječanka
Slavica Dodig (Osijek, 1951.) gotovo cijeli radni vijek, kao specijalistica medicinske biokemije i laboratorijske medicine, bila je šefica Odjela za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku Dječje bolnice Srebrnjak u Zagrebu. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekla je doktorat znanosti i znanstveno-nastavno zvanje naslovne izvanredne profesorice.
Autorica je ili suautorica pet sveučilišnih udžbenika, više od stotinu znanstvenih i stručnih radova. Osim toga objavila je i tri knjige s biblijskom tematikom: Leksikon biblijskih žena (2015.), Biblijska medicina (2016.) i Leksikon biblijskih muškaraca (2017.), te stručne radove u časopisima Bašćina, Biblija danas i u elektroničkom Glasniku B’nai B’rit Hrvatske. Biblijska medicina objavljena je 2017. kao zvučna knjiga za slijepe i slabovidne osobe u izdanju Hrvatske knjižice za slijepe.
