Povijest: Popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine

Povijest: Popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine

Osmanski katastarski popisi — tapu tahrir defteri — predstavljaju bogatu i raznovrsnu građu za izučavanje društvene i ekonomske historije Osmanskog carstva, a posebno za historiju naselja historijsku geografiju. To su fundamentalni historijski izvori za vrijeme u kojem su nastajali.

Popisivanje pojedinih sandžaka Osmanskog carstva u određenim vremenskim razmacima datira još od osnivanja Osmanske države, a baštinjena je od Seldžuka i još ranijih. Osnovni cilj popisivanja bio je utvrđivanje posjeda carstva, prihoda određenih područja i poreskih obaveza cjelokupnog stanovništva.

Brigu oko popisa vršila je carska defterhana. Nakon što bi sultan izdao naredbu — ferman sa naznakom koje se zemlje popisuju i u koju svrhu, određivana je komisija koju su sačinjavali emin (carski povjerenik) i jedan katib (pisar). Eminu su morali biti na raspolaganju svi lokalni organi vlasti, pripadnici vojničke klase — spahije, zaimi, subaše, vojvode, sandžakbezi.
Ukoliko su se popisivala i područja sa  vlaškim stočarskim stanovništvom, onda su popisu prisustvovale i njihove vojvode, knezovi i primičuri.

Zbog važnosti popisivanja za državu, taj posao je povjeravan istaknutim i povjerljivim ličnostima—kadijama, visokim činovnicima carske defterhane, sandžakbezima, pašama. Komisije su popis vršile na terenu da bi utvrdili sve izvore državnih prihoda koji su služili za obrazovanje i egzistenciju timara, zeameta i hasova, kao i vakufskih i mulkovnih imanja.

Sačuvan je značajan broj deftera za područja koja je nekada obuhvćao Bosanski ejalet Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine, čiji se prijevod ovdje objavljuje, čuva se u Arhivu Predsjedništva vlade u Istanbulu (Basbakanlik Devlet Arsivleri Genel Müdürlügü, Osmanli Arsivi Daire Baskanligi) pod brojem Tapu defter No 284.
Fotokopije ovog deftera nalaze se u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Ovo je najstariji do sada pronađeni defter Kliškog sandžaka. Nastao je 13 godina nakon osnivanja sandžaka, što znači da je vjerovatno postojao još jedan raniji popis ovih područja, jer je osmanska administracija vršila popise određenih oblasti prilikom stupanja na prijestolje novog sultana, prilikom novih osvajanja i krupnijih administrativnih promjena. On je utoliko značajniji što predstavlja prvi sačuvani popis Kliskog sandžaka, a i prvi popis koji se objavljuje sa tih područja i daje njihovu detaljnu sliku. Ovdje treba napomenuti da su ovim popisom obuhvačene i teritorije nekadašnjeg Krčkog sandžaka koji je formiran negdje u prvoj polovini 16. stoljeća.

Naime, prema pisanju Ibrahima Alajbegovića Pečevije, Osmanlije su, poslije zauzeća Nadina i Obrovca, osnovali poseban sandžak, nazvan Krčki, koji je kasnije ukinut, a njegova teritorija pripojena Kliškom sandžaku u čljem sastavu je i ranije bila.
Kasnije je Memi-beg tu  teritoriju ponovo razdijelio na dva posebna sandžaka, Kliški i Krčki; ovaj posljednji dobio je ime po rijeci Krki koja mu je bila granica. Kako je u Lici i Krbavi usljed ratnih pustošenja došlo do masovnog raseljavanja stanovništva, Osmanlije su vjerovatno zbog toga ukinuli Krčki sandžak za koji više nije bilo ekonomske osnove.

Podaci iz deftera Kliškog sandžaka iz 1550, pokazuju da je teritorija od koje je kasnije obrazovan Krčki sandžak u ovo vrijeme bila sastavni dio Kliškog sandžaka. Tako je bilo i u popisu iz 1574. godine, a Krčki sandžak je ponovo osnovan poslije 1578. godine.
Kada su Osmanlije 12. ožujka 1537. godine zauzeli tvrdi grad Klis, tadašnji bosanski sandžakbeg Gazi Husrev-beg predložio je Porti da se od novoosvojenih teritorija i nahija dotadašnjeg Bosanskog sandžaka u jugozapadnoj Bosni, Dalmaciji, Krbavi i Lici formira poseban sandžak, a za njegovog prvog sandžakbega predložio je svog ćehaju, oslobođenog roba i prvog muteveliju njegovog bogatog vakufa, Sibenčanina Murat-bega Tardiča.
Nakon što je taj prijedlog prihvaćen, osnovan je Kliški sandžak sa sjedištem u Klisu, ali su njegovi sandžakbezi najčešće stolovali u Livnu.

 

/Izvor: Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine/

Podijelite svoje mišljenje sa nama i ostavite komentar

Marketing