Što je sve obuhvaćao Kliški sandžak?

Područje Kliškog sandžaka obuhvaćalo je dijelove jugozapadne Bosne i Hercegovine i dijelove Like, Krbave i Dalmacije u današnjoj Hrvatskoj.

Najistočnija točka bio je grad Konjic, a idući od Konjica prema zapadu, jugozapadu i sjeverozapadu područie ovog sandžaka obuhvaćalo je izvorište rjeke Vrbas sa dolinom koja se proteže uz tu rijeku sve do grada Jezera kod Jajca (koje nije ulazilu u sastav Kliskog sandžaka), a to je poznata skopaljska dolina ili Uskoplje, sa današnjim gradovima Gornji Vakuf, Donji Vakuf i Bugojno, zatim brdovito područje oko rijeke Rame sa današnjim gradovima Prozorom i Jablanicom, pa područje gornjeg toka rijeke Sane, sa gradom Ključem. Dalje, tu su spadala i područja Kupreškog, Glamočkog i Livanjskog polja sa istoimenim gradovima. Područja koja su ulazila u okvire Kliškog sandžaka na teritoriji današnje Hrvatske su i Sinjsko polje sa gradom Sinjem, područje planina Svilaje i Mosače, dio Dalmatinske Zagore u zaleđu gradova Splita, Trogira i Šibenika, sa gradom Klisom, doline rjeka Čikole i Krke sa gradovima Drnišem, Kninom i Skradinom, Ravni Kotari i Bukovica sa gradovima Benkovcem i Obrovcem i dijelovi Like i Krbave sjeverno od rijeke Zrmanje sa gradovima Gračac i Udbina.

Opširnom popisu Kliškog sandzaka iz 1550. godine nedostaje prvi list gdje se obično nalazi tugra vladajuceg sultana i uvod, tako da se vodi kao nedatiran, ali kako sumarni defter, koji ustvari predstavlja rezime ovog opširnog deftera, potječe iz 1550. godine, to je i opširni sigurno nastao iste godine. Defter ima ukupno 432 stranice i podijeljen je na četiri dijela: carski hasovi, hasovi sandžakbega, zeameti i timari.